Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za Razvoj (UNDP) predstavili su 16. svibnja 2011. u Zagrebu «Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010» koji rangira 21 hrvatsku županiju i tri glavne regije po konkurentnosti gospodarstva.
Ovo je istraživanje nastavak mjerenja konkurentnosti započetog 2007. godine, a svrha mu je praćenje konkurentskog napredovanja te usporedni pregled stanja u regijama i županijama. Regionalni indeks konkurentnosti (RIK) daje jasnu sliku o jakim stranama i slabostima pojedinačnih županija i regija te donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini. Rezultati istraživanja pokazuju da su regionalne razlike i dalje velike i da je u protekle tri godine ostvaren vrlo malen napredak u premošćivanju razlika između manje i više razvijenih županija.
U 2010. slika konkurentnosti na razini triju glavnih regija (kako ih definiraju standardi Europske unije, s 800,000 ili više stanovnika) nije se znatnije promijenila u odnosu na 2007. Sjeverozapadna Hrvatska i dalje zauzima vodeće mjesto na listi konkurentnosti, Jadranska Hrvatska drugo, a na začelju je, baš kao i prije tri godine, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.
Ljestvica konkurentnosti županija uglavnom je ostala nepromijenjena, premda su neke županije uspjele popraviti svoje pozicije. Varaždinska županija, Grad Zagreb te Istarska, Međimurska i Zagrebačka županija i dalje zauzimaju prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti, s tim što se Varaždinska sada popela s četvrtog mjesta i zauzela vodeće mjesto koje je 2007. pripadalo Gradu Zagrebu. Zagreb je pao s prvoga na drugo mjesto. Na začelju liste su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija, tj. županije koje se najviše suočavaju s posljedicama rata. Svih deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti imaju i najniži indeks razvijenosti (ispod 75% prosjeka BDP-a Republike Hrvatske po glavi stanovnika). Ta podudarnost upućuje na zaključak da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti.
Splitsko dalmatinska županija ostala je na nepromijenjenom 8. mjestu na ljestvici konkurentnosti i nalazi se u grupi srednje razvijenih županija s prosječnim BDP-om između 75 i 100% BDP-a Republike Hrvatske. Prema rangu kvalitete poslovnog sektora, SD županija je na 9. mjestu (poboljšanje u odnosu na 2007.g. kada je bila na 15.), dok je prema kvaliteti poslovnog okruženja na 12. mjestu (pogoršanje u odnosu na 2007.g. kada je bila na 7.).
Međutim, za našu je županiju specifično što je po statističkom rangu (utemeljenom na stvarnim mjerljivim vrijednostima) rangirana na 4. mjestu, dok je prema perceptivnom rangu (utemeljenom na anketnim podacima) daleko ispod, na 14. mjestu. Spoznaja o razlikama između perceptivnog i statističkog ranga konkurentnosti te veće promjene u perceptivnom rangu potvrđuju konstataciju da objektivni faktori ne moraju biti konačne odrednice regionalne odnosno županijske razvojne situacije.