ESI FONDOVI 2021.-2027.
Zakonodavni okvir:
Nakon gotovo tri godine pregovora, 3. ožujka 2021. godine stalni predstavnici država članica u EU potvrdili su politički dogovor postignut s Europskim parlamentom te odobrili zakonodavne uredbe za Kohezijsku politiku kojima je uređeno upravljanje gotovo jednom trećinom sedmogodišnjeg proračuna EU-a (preko 330 milijardi eura) u razdoblju od 2021. do 2027. Očekuje se da će Europski parlament uskoro potvrditi politički sporazum te da će, nakon pravno-jezične revizije, nacrti propisa stupiti na snagu u lipnju. Više informacija o zakonodavnom paketu možete pronaći na sljedećoj poveznici.
ESI fondovi i dalje su glavni instrument za ispunjenje ciljeva Kohezijske politike. To su: Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond + (tri fonda spojena u jedan: ESF, Fond europske pomoći za najpotrebitije, Inicijativa za zapošljavanje mladih), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. U novoj financijskoj perspektivi i dalje će se ulagati u manje razvijene regije, regije u tranziciji i razvijene regije. Odlukom Vlade RH iz siječnja 2019., usvojena je nova Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021. kojom se utvrđuje podjela Hrvatske na četiri statističke regije druge razine: Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb; dok prostorne jedinice za statistiku prve i treće razine ostaju neizmijenjene. Za Hrvatsku to znači da će tri NUTS2 regije (osim Grada Zagreba) biti u kategoriji slabije razvijenih regija i mogu očekivati veće stope sufinanciranja projekata od strane EU-a.
Zajednička uredba za sedam fondova (četiri ESI fonda te tri fonda: Fond za azil i migracije, Instrument za upravljanje granica i vize i Fond za unutarnju sigurnost) sadrži niz mjera pojednostavljenja koje su proizašle iz evaluacije fondova i javnih savjetovanja, među kojima su ključne: jednostavniji i fleksibilniji politički i pravni okvir, pojednostavljen proces programiranja, jednostavnija provedba za brže postizanje rezultata, pojednostavljenje odredbi za praćenje, izvještavanja i evaluaciju, kao i jednostavniji i razmjeran sustav kontrola i revizija.
Ulaganje EU-a u novoj perspektivi usmjereno je, umjesto na dosadašnjih 11 tematskih prioriteta, na pet glavnih ciljeva:
|
Glavni ciljevi EU-a |
Posebni ciljevi |
|
PO 1 Pametnija Europa (EFRR) |
Poboljšanje istraživačkih i inovacijskih sposobnosti povećanom primjenom naprednih tehnologija Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, tvrtke i vlade Jačanje rasta i konkurentnosti MSP-ova Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
|
PO 2 Zelenija Europa (EFRR&KF) |
Promicanje mjera energetske učinkovitosti Promicanje energije iz obnovljivih izvora Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja na lokalnoj razini Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanja rizika i otpornosti na katastrofe Promicanje održivog upravljanja vodama Promicanje prelaska na kružno gospodarstvo Promicanje biološke raznolikosti, zelene infrastrukture u urbanom okruženju |
|
PO 3 Povezanija Europa (EFRR&KF) |
Jačanje digitalne povezanosti Razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T otporne na klimatske promjene Razvoj održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti |
|
PO 4 Europa s istaknutom socijalnom komponentom (EFRR&ESF+) |
Unaprjeđenje djelotvornosti tržišta rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju razvojem socijalnih inovacija i infrastrukture Poboljšanje pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja razvojem infrastrukture Povećanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica, migranata i skupina u nepovoljnom položaju putem integriranih mjera koje uključuju stanovanje i socijalne usluge Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi razvojem infrastrukture, uključujući primarnu skrb |
|
PO 5 Europa bliža građanima (EFRR) |
Poticanje integriranog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulturne baštine i sigurnosti u urbanim područjima Poticanje integriranog društvenog i gospodarskog te razvoja u području okoliša na lokalnoj razini, kulturne baštine i sigurnosti, uključujući ruralna i obalna područja, među ostalim pomoću lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice |
Financijski paket:
Hrvatska će, uz značajnu kohezijsku i poljoprivrednu omotnicu od 11,7 milijardi eura iz ESI fondova, na raspolaganju imati i dodatnu milijardu eura iz Potpore Europske komisije za ublažavanje rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Iz SURE-a se pomoć dodjeljuje u obliku zajmova EU-a, kao dodatak nacionalnim sredstvima i bespovratnim sredstvima iz ESF-a usmjerenima na očuvanje zaposlenosti nakon izbijanja krize.
|
Izvor financiranja |
Program/Fond |
Omotnica za Hrvatsku (€) |
|
Višegodišnji financijski okvir (VFO) |
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) |
5.356 mlrd |
|
Kohezijski fond (KF) |
1.547 mlrd |
|
|
Europski socijalni fond plus (ESF+) |
1.983 mlrd |
|
|
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) |
2.146 mlrd |
|
|
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) |
244 mln |
|
|
Ispregovarani dodatak za kohezijsku politiku |
500 mln |
|
|
Program SURE |
1.000 mlrd |
|
|
Ukupno: |
12.776 mlrd |
Načelo tematske koncentracije zahtijeva da Republika Hrvatska izdvoji najmanje 35% svojih ukupnih sredstava iz EFRR-a za cilj PO1 Pametnija Europa i najmanje 30% za PO2 Zelenija Europa. Dodatno, najmanje 65% sredstava iz EFRR-a i KF-a treba biti usmjeren na ispunjenje dvaju prvih ciljeva.
Kada se sredstva raspoloživa iz ESI fondova zbroje sa dodatnih 11 milijardi eura iz instrumenta „EU sljedeće generacije“ (NGEU) koji je novi instrument za oporavak EU-a od krize izazvane korona virusom, može se zaključiti da će Hrvatska u novom financijskom i programskom razdoblju na raspolaganju imati ukupno oko 24 milijarde eura, što je dvostruko više od dosadašnje omotnice za razdoblje 2014.-2020.
