Nacionalni plan razvoja otoka

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u postupku je izrade Nacionalnog plana razvoja otoka 2021.-2027. (u daljnjem tekstu: NPRO) kao srednjoročnog akta strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značenja (članak 25. Zakona o otocima NN, broj 116/2018, 73/20 - Uredba) čime se stvara podloga za sustavan pristup ulaganjima na području otoka u srednjoročnoj perspektivi, između ostalog i kroz korištenje bespovratnih sredstava EU.

NPRO definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u upravnom području razvoja otoka, sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine otoke prepoznaje unutar razvojnog smjera 4. Ravnomjeran regionalni razvoj, kroz strateški cilj 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, prioritetno područje Razvoj pametnih i održivih otoka. Po donošenju Nacionalne razvojne strategije, Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijet će i Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027.

Uvažavajući odredbe Zakona o zaštiti okoliša (NN, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja na strategije, plan i programa na okoliš (NN, broj 3/17) sukladno mišljenju nadležnog tijela, u postupku izrade NPRO-a nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš.

Za izradu NPRO-a osnovana je Radna skupina koja djeluje prema načelima partnerstva i obuhvaća različite javne politike koje sinergijski djeluju u području razvoja otoka. Radnu skupinu čine predstavnici resornih ministarstava i drugih tijela državne uprave, tijela regionalne i lokalne samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima te članovi znanstvene zajednice.

U ime Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije imenovani član i zamjena su otočni koordinatori za područje Splitsko-dalmatinske županije.

 

OTOČNI KOORDINATORI

Prema važećem Zakonu o otocima na području Republike Hrvatske određeno je ukupno 11 otočnih koordinatora od čega se dva odnose na područje Splitsko-dalmatinske županije. Otoci Splitsko-dalmatinske županije razvrstani su u dva otočna područja i to SDŽ-1 koje obuhvaća Čiovo, Šoltu, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Vis i Biševo te SDŽ-2 kojem pripadaju Brač i Hvar. Javna ustanova RERA za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije kao regionalni koordinator imenovala je 2 otočna koordinatora 1. studenoga 2020. godine.

Posao otočnih koordinatora vrlo jasno je definiran Zakonom. Radi se o obavljanju poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. Među ostalim, obuhvat posla podrazumijeva i kontinuiranu suradnju s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka, koordinaciju upisa otočnih razvojnih projekata u registar te obavljanje svih drugih poslova prema Zakonu o otocima.

Financiranje rada otočnih koordinatora osigurano je kroz projekt Tehnička pomoć JU RERA S.D. - "Savjetom do fondova" u iznosu od 85 posto, dok preostalih 15 posto troška plaće djelatnika financira MRRFEU. Projekt Tehnička pomoć JU RERA S.D. - "Savjetom do fondova" financiran je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

 

REGISTAR OTOKA

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na temelju članka 6. Zakona o otocima (NN 116/18, 73/20 – Uredba) i Pravilnika o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka (NN 75/20) uspostavilo je Registar otoka.

Registar otoka na jednom mjestu evidentira svih 1.244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline.

Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka.

Registar otoka postavljen je na adresi Centra dijeljenih uslugate je dugoročno osmišljen kao integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja uz povezivanje sa web servisima više od 30 javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj koji posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu.

Registar otoka, u verziji 1.0, posjeduje osnovne, geografske i demografske podatke, podatke o teritorijalnoj nadležnosti kao i podatke o indeksu razvijenosti, prometnoj povezanosti te podatke iz nadležnosti Ministarstva zdravstva.

Registar otoka nalazi se  OVDJE

Izrada web stranice sufinancirana je sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija,
iz Europskog fonda za regionalni razvoj