EU sljedeće generacije (NGEU) - Plan oporavka EU-a

Europska komisija je u svibnju 2020.g. predstavila prijedlog novog Plana za oporavak i otpornost Europe na krizu koja još uvijek traje. Nakon dugih pregovora, 21. srpnja, 2020.g. čelnici država članica su na Vijeću usuglasili svoje stavove mijenjajući prvotni prijedlog Komisije. Prema konačnom prijedlogu, Hrvatskoj su iz NGEU-a dodijeljena značajna sredstva za reforme i projekte namijenjene ubrzanju gospodarskog rasta i jačanju otpornosti na moguće buduće krize.

Fond za oporavak i otpornost (engl. Recovery and resilience Facility, RRF) najznačajniji je od svih programa koji će se financirati u okviru NGEU-a. Cilj RRF-a jest promovirati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a poboljšavanjem otpornosti i kapaciteta prilagodbe država članica, ublažavajući socijalni i ekonomski utjecaj krize i podržavajući zelenu i digitalnu tranziciju. Kroz obuhvat i cilj Fonda u prvi je plan stavljena kohezija, odnosno smanjivanje razlika u razvijenosti među državama članicama jer se u pravilu, zbog krize, razlike povećavaju. Iako se time RRF preklapa s ciljevima i obuhvatom ESI fondova, osnovna je razlika u načinu isplate sredstava i praćenju njihova korištenja.

Plan za oporavak i otpornost temeljni je strateški dokument za korištenje sredstava iz RRF-a u kojem su navedene reforme koje Republika Hrvatska namjerava provesti, ciljeve i očekivane rezultate te detaljan opis pojedinačnih aktivnosti i njihovih troškova. Država članica po ispunjenju ciljeva dogovorenih u Planu za oporavak i otpornost podnosi zahtjev za naknadu troškova (dva puta godišnje). Uz reforme koje idu u smjeru modernizacije, digitalizacije, pojednostavljivanja i ubrzanja rada javnog sektora, predloženi su i konkretni investicijski projekti među kojima prednost imaju oni ključni za zelenu i digitalnu transformaciju države i gospodarstva, poštujući na taj način uvjet da 37% ukupnih sredstava mora biti usmjereno na zelenu, a 20% na digitalnu tranziciju.

Nacionalni plan za oporavak i otpornost koncipira se na bazi pet temeljnih komponenti: Gospodarstvo; Javna uprava, pravosuđe i državna imovina; Obrazovanje, znanost i istraživanje; Tržište rada i socijalna zaštita; Zdravstvo. Tome je dodana i komponenta Obnove zgrada, kao posebna inicijativa u kontekstu oporavka od posljedica potresa.  Nacrt Plana sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti. Nakon usvajanja od strane Vlade RH u travnju 2021.g., Plan čeka odobrenje Komisije, a nakon odobrenja Europskog vijeća može ići odluka o isplati predujma sredstava. Važno je napomenuti da intenzitet potpore bespovratnih sredstava iz RRF-a, za razliku od ESI fondova, iznosi 100%. 

Nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2027. možete preuzeti ovdje.

ReactEU osigurava dodatna sredstva na postojeće ESI fondove koja se raspodjeljuju državama članicama prema razini razvijenosti i negativnim posljedicama uzrokovanim krizom koronavirusa, kojim će se tijekom 2021. i 2022. poticati ulaganja kroz kratkoročne mjere za opravak.

Fondom za pravednu tranziciju (FPT) potiče se tranzicija na klimatski neutralnu ekonomiju, u skladu s „Europskim zelenim planom“. Kako bi se mogla povući sredstva iz FPT-a, Hrvatska mora u dijalogu s Komisijom izraditi teritorijalne planove za pravednu tranziciju u kojima će odrediti teritorije kojima je pomoć najpotrebnija i utvrditi područja i sektore prihvatljive za financiranje.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu  (rescEU), u kojem hrvatska civilna zaštita aktivno sudjeluje već 10 godina projektima, tečajevima i vježbama, nastavit će jačati suradnju i koordinaciju aktivnosti EU-a u okolnostima katastrofa i hitnih slučajeva većih razmjera.