„Inovativne projekcije proistekle kroz organizaciju pilot projekata u poslovanju i trženju proizvodima ribarstva kroz projekt PRIZEFISH”

PRIOPĆENJE:

Zadarska županija u suradnji s projektnim partnerima - Institutom za oceanografiju i ribarstvo i  Javnom ustanovom RERA S.D., održala je 19. listopada 2021. godine u Zadru  sastanak na temu „Inovativne projekcije proistekle kroz organizaciju pilot projekata u poslovanju i trženju proizvodima ribarstva kroz projekt PRIZEFISH”  i "Održivo ribarstvo na Jadranu kroz inovativne tehnologije i jadranske riblje proizvode - projekt PRIZEFISH”. 

 “Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” ili skraćeno projekt PRIZEFISH, dio je prve prioritetne osi „Plava inovacija“programa prekogranične suradnje INTERREG Italija- Hrvatska 2014-2020.

Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo jadransko more! - krilatica je projekta čija je provedba započela 1. siječnja 2019. i traje do 31. prosinca 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 €, od je čega 85% financirano iz ERDF. Ciljevi projekta PRIZEFISH su razvoj prekograničnog lanca opskrbe ribarstva i lanca vrijednosti na Jadranu te kapitalizacija istih kroz prekogranične zajedničke treninge radi povećanja potencijala dugoročne gospodarske, ekološke i društvene održivosti na jadranskim obalnim područjima.

Vodeći partner je Sveučilište u Bolognji, a ostali partneri su: Zadarska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Ribarska zadruga Omega 3, Ribarska zadruga Istra, CNR: Institut morskih znanosti ISMAR, ASSAM: Agencija za agrohranu regije Marche, CESTHA: Eksperimentalni centar za očuvanje staništa, Srednja škola ‘Remo Brindisi’, OGS: Nacionalni institut oceanografije i eksperimentalne geofizike, Organizacija proizvođača školjkaša – Bivalvia Veneto, Regija Emilia – Romagna. 

Sastanak prekogranične suradnje održao se u obliku hibridnog događaja (uživo i online). Na sastanku su se okupili znanstvenici, stručnjaci, vanjski suradnici i projektni partneri koji su kroz svoja izlaganja predstavili dostignuća projekta te otvorili diskusiju s hrvatskim i talijanskim ribarima te ostalim dionicima u sektoru ribarstva koji su prisustvovali sastanku.

Sastanak je započeo obraćanjem pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj  gdin-a Danijelom Segarićem, nakon kojeg je uvodne napomene o projektu PRIZEFISH, osnovnu ideju i viziju projekta, glavne ciljeve i važnost projekta PRIZEFISH iznijela gđa. Alessia Cariani, predstavnica vodećeg partnera projekta. Cjelokupan sastanak prekogranične suradnje moderirala je gđa. Valentina Andrić iz Uprave ribarstva, Službe za savjetodavnu podršku u ribarstvu, Ministarstva poljoprivrede.
Gđa. Giulia Sandalli, s Instituta morskih znanosti iz Italije, u svom izlaganju pod nazivom “Načela za certificiranje jadranskog ribarstva: shema certificiranja ARFM-a „ govorila je o razvoju regionalne sheme certificiranja za riblje proizvode Jadranskog mora te predstavila ARMF (Adriatic Responsible Fishery Management) kao mogući oblik certificiranja proizvoda. Predstavila je standarde koji se temelje na ekološkom, ekonomskom i socijalnom aspektu te proceduralni okvir kojima je definiran postupak certificiranja za ARMF-a (Adriatic Responsible Fishery Management). Sa Sveučilišta u Bolognji kolege, partneri, prof.dr. Eva Merlon i prof.dr. Luca Mullazzani prezentirali su ispitivanja ekološki inovativnih lanaca opskrbe ribarstva na tržištu jadranskih ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću te preferencije prema inovativnim ribljim proizvodima na talijanskom i španjolskom tržištu dok će istu temu za Hrvatsku prezentirala je prof.dr.sc. Marija Cerjak sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nutritivnu važnost ribe kao prehrambenog proizvoda predstavila je dipl.ing. Dragana Milosavljević.
Na sastanku prekogranične suradnje sudjelovao je i prof.dr. Lav Bavčević, sa Sveučilišta u Zadru predavanjem na temu „Putevi i stranputice upravljanja ribolovom koji cilja malu plavu ribu“.
„Primjena teorije maksimalnog održivog prinosa u planu upravljanja za malu plavu ribu može rezultirati s drastičnim smanjenjem dozvoljene količine ulova s proporcionalnim  posljedicama za ribare i prateću industriju. Istraživanja pokazuju da je vrlo neizvjesno hoće li ograničenje ulovne količine rezultirati s ciljanom i stabilnom biomasom srdele. Ciljanje maksimalno održivog prinosa za srdelu, čija biomasa značajno ovisi o faktorima okoliša, nije znanstveno opravdana opcija“ iznio je prof. Bavčević. U upravljačkom smislu puno je važnije provesti analizu ekonomskih i ekoloških rizika od mjera upravljanja i sukladno tome provesti upravljanje koje uključuje i upravljanje rizicima. Inovativne procese i inovativne proizvode proizašle kroz aktivnosti triju proizvođačkih organizacija; Omege3, ribarske zadruge Istra te organizacije proizvođača školjkaša O.P.Bivalvia (regija Veneto, Italija) prezentirao je mr.sc. Mario Lovrinov. O utjecaju manipulacije ribom na brodu na kvalitetu finalnog proizvoda govorio je dr.sc. Tibor Janči sa Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. "Inovacije proizašle iz projekta Prizefish rezultirale su značajnim unaprijeđenjem prakse rukovanja sitnom plavom ribom tijekom lova plivaricama. Primjena modificiranih pumpi za ukrcaj ulova omogućila je bolju organizaciju rada na palubi broda uz maksimalno skraćivanje vremena potrebnog za ukrcaj i pravovremeno hlađenje ulova. Specifičnosti u načinu rada pumpe smanjile su mogućnost nastanka ozljeda i fizičkih oštećenja ribe unutar mreže i prilikom ukrcaja na plovilo. Sve navedeno rezultiralo je maksimalnim očuvanjem kvalitete sitne plave ribe, što je potvrdilo istraživanje provedeno U Laboratoriju za tehnologiju mesa i ribe Prehrambeno - biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Inovacije u segmentu izlova i plasmana demerzalnih vrsta usmjerene su na razvoj procesa strojnog izdvajanja mesa kozica koji je rezultirao boljim iskorištenjem kozica kao sirovine za preradu i otvorio širok spektar mogućnosti za plasman različitih proizvoda s dodanom vrijednosti na bazi kozica." 

 Predavanje o selekciji male plave ribe kao metode očuvanja ribljeg fonda u Jadranskom  moru predstavio je prof.dr.sc Daniel Matulić sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tema je vezana uz mjeru I.3 i projekt suradnje znanstvenika i ribara kojim koordinira Institut Ruđer Bošković uz Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ribarski obrt "Mišlov" u funkciji suradnika. Projekt ima za cilj prepoznati mogućnost diverzifikacije i prilagodbe postojeće opreme na ribarskom brodu u smislu manipulacije ulovom radi povećanja kvalitete ulova i odabira ribe s mogućnošću odvajanja nedorasle i neželjene, ali već ulovljene ribe.

Sva dosadašnja istraživanja, dokumenti i studije projekta PRIZEFISH dostupni su široj javnosti na službenim stranicama projekta PRIZEFISH.