Projekt REVIVAL zajednički provode 4 hrvatska i 4 talijanska partnera. Od talijanskih partnera sudjeluju Općine Forli, Campobasso, Cesenatico i Pesaro, a od hrvatskih Grad Rijeka, Grad Zadar, Sveučilište u Zadru i JU RERA S.D. U sklopu projekta, prema smjernicama Sveučilišta u Zadru izrađen je Digitalni dokumentacijski centar izgubljene baštine, a u planu je i organizacija događanja na području zapuštene baštine i promocija storytelling koncepta sve u cilju skretanja pozornosti lokalnih vlasti, kreativnih pojedinaca i privatnih investitora na potencijal zapuštene baštine te na činjenicu da se revitalizacijom zapuštenih područja te uvođenjem novih oblika turističke ponude korz digitalizaciju i storytelling koncept može doprinijeti održivijem i uravnoteženijem razvoju turizma i gospodarstva u cijelini. 

Nakon predstavljanja projekta održana je on-line panel rasprava „Digitalizacija i storytelling koncept na primjeru zapuštene baštine Splitsko-dalmatinske županije”.

U panel raspravi su sudjelovali doc.dr.sc. Davorka Mikulić s Katedre za turizam Ekonomskog fakulteta u Splitu, Renata Tešija iz Odjela za turizam I pomortvo Splitsko-dalmatinske županije, Maja Munivrana iz Odsjeka za kulturu Grada Splita, Sanja Budić-Leto iz Muzeja triljskog kraja, Karmen Hrvatić iz Društva prijatelja Kulturne baštine Split te Antonia Banović I Jelena Mićić, poduzetnice koje su predstavljale svoj Studio Sobremesa, a panelom je moderirala Maja Vukan iz JU RERA S.D.
Diskusijom ovog zanimljivog spoja predstavnika znanstveno-obrazovnog, javnog te privatnog turističkog sektora, došlo se do zaključka kako su i digitalizacija i storytelling koncept već prepoznati kao potencijali za razvoj baštine. 
Na početku panel diskusije prof. dr. sc. Davorka Mikulić kratko je predstavila pojam održivog turizma i istaknula kako je izvjesno da će i prevladavanje krize s koronavirusom zahtjevati promjenu pristupa razvoja turizma, a to podrazumijeva oporavak turizma temeljen na strategijama i politikama koje će omogućiti ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Naglasila je da održivo korištenje kulturnih resursa, između ostalog, zahtjeva i odgovornu politiku zaštite i valorizacije. Istaknula je probleme koji se javljaju kod korištenja kulturnih dobara, prvenstveno kod problema vlasništva nad resursima I suvremenim načinima interpretacije.
Maja Munivrana iz Grada Splita se složila kako su imovinsko pravni odnosi jedan od glavnih ograničavajućih faktora za revitalizaciju zapuštene baštine. 
Nastavak panel diskusije odnosio se na suvremene načine interpretacije baštine, a Renata Tešija iz Splitsko-dalmatinske županije, voditeljica projekta Dalmacija kao storytelling destinacija, predstavila je projekt i ukazala kako je storytelling već prepoznat kao sredstvo za inetrpretaciju kulturne baštine te je pozvala sve zainteresirane da se uključe u projekt Dalmacija storytelling destinacija.

Panelistice Antonia Banović i Jelena Mičić, vlasnice Studija Sobremesa, izvrstan su primjer mladih i proaktivnih kreativnih pojedinaca koje su iskoristile storytelling koncept za oživljavanje baštine otoka Hvara te su usred pandemije razvile on-line ture na air bnb platformi. Također, naglasile su da vide potencijal u suradnji na relaciji javnog i privatnog sektora jer su dobile podršku lokalnih ustanova što može djelovati motivirajuće na sve one koji se odluče na slične aktivnosti.
Vezano za on-line ture, Sanja Budić-Leto naglasila je da je temeljem istraživanja dokazano da turisti zapravo imaju dodatni interes za fizičkim posjetom destinaciji nakon virtualnog obilaska i tako istaknula da digitalizacija baštine zapravo djeluje motivirajuće na dolaske turista i istaknula važnost edukacije najmlađih skupina o važnosti očuvanja kulturnog identiteta.
Karmen Hrvatić, koja je predstavljala Društvo prijatelja kulturne baštine Split i suvlasnica turističke agencije, pozdravila je inicijative ostalih panelista i dala svoje ideje za mogućnost stvaranja dodane vrijednosti turističke ponude kroz interpretaciju baštine Splitsko-dalmatinske županije.
Na kraju panela zaključeno je kako je diskusija bila motivirajuća i kako je iznimno važno razvijati nove oblike turističke ponude kroz storytelling i digitalizaciju, ponajprije jer kontinuirano rekordne turističke sezone nisu garancija da je takav turizam dugoročno održiv i isplativ. Nakon pandemije se nalazimo u vremenu kada je potrebno razvijati dodanu vrijednost ponude kako bi bili konkurentniji na tržištu i u tom smislu su storytelling i digitalizacija izvrsni alati. Obogaćivanjem turističke ponude može se djelovati i na produljenje sezone, povoljniju situaciju s nosivim kapacitetima destinacije te na održiviji i uravnoteženiji turistički razvoj, stoga ova tematika zasigurno zaslužuje više prostora.